Pag srednjovjekovni grad

Povjesničari nemaju jednaku računicu za srednji vijek.

Po nekima on počinje u prvoj polovici trećeg stoljeća (3. stoljeće je razdoblje koje je trajalo od 201. do 300. godine), od vladavine cara Dioklecijana (17. rujna 284 godine Diokles, dotadašnji zapovjednik carske vojske, nakon misteriozne smti tadašnjeg cara proglašen imperatorom uzimajući ime Dioklecijan.

a po drugima, počinje padom Rimskog Carstva, 476. godine.

 

Kraj srednjeg vijeka je po jednima 1453. godina (29.05.1453.pad Carigrada), dok je po drugima kraj bio 1492 (Kolumbovo otkriće Amerike).

Po trećima, njegov kraj je 1517. (Lutherova teza -  31. listopada - Martin Luther u Wittenbergu je objavio 95 teza o trgovanju oprostima, o dogmama i uređenju Katoličke crkve. To je bio početak reformacije i tako je nastala evangelistička vjerska zajednica.)

Okvirno gledajući srednji vijek komotno možemo smjestiti u vremenski period čije su glavne karakteristike podmetanja, slučajna otkrića i INTERNET ONDAŠNJEG VREMENA -  Martin Luther.

Dioklecijan je na vrlo misteriozan način postao imperator, Kolumbo je tražio Indiju, a zalutao u Ameriku, a Luther je otvorio usta i usudio se progovoriti protiv stava onovremenske crkve koja je prodavala oproštajnice od prošlih i budućih grijeha, bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve.

U tom vremenu nastajao je i Pag.

U listini Kralja Petra Krešimira IV iz 1070. godine po prvi put spominje se „Villa Pagi“ na području Sv. Kuzam (Stari Grad).

Iako ga se tada prvi put spominje, nije vrag da je baš te godine Pag nastao.

Stoga je za pretpostaviti da je Pag stvoren u nešto ranijem vremenu,  točnije, u vremenu koji se naziva rani srednji vijek, ilitiga ''mračno doba''

Izraz mračno doba se najčešće koristi za opis situacija u kojima su civilizacije i države propale uslijed ratova i prirodnih katastrofa, a što je za posljedicu dovelo do "regresije" ljudske kulture na "nižu", odnosno "barbarsku" razinu i gubitka vještina kao što je pismenost.

Opčinjenost srednjim vijekom prisutna je u paškim vladajućim krugovima.

Obnavljanje srednjovjekovne odjeće Pažana i njihovih žena, održavanje viteških igara u prigodnoj odjeći od jute, davanje u zakup tržnice za održavanje sajmenog dana, komunalna neurednost, nepostojanje kanalizacije i javnih zahoda, medijska blokada, prijetnje i ''izopćavanja' i totalna nepismenost u pisanju i izražavanju, glavne su karakteristike, a bogami i ostavština za budućnost, ove gradske vlasti.

U doba kad je gradski proračun spao na niske grane, kad Gradu prijeti stečaj, ako ne i likvidacija, našem su gradonačelniku kvazi turistički stručnjaci, kvazi manageri i kvazi povjesničari i kvazi umjetnici zavrtili glavom

pa se jadan bavi mišlju da zajaši konja i povede alku.