Prostorno planiranje

Pisalo je u novinama, u Slobodnoj Dalmaciji od prije neki  dan, da zbog proceduralnih grešaka oko usvajanja...Prostorni plan uređenja Grada Paga kreće u ponovnu javnu raspravu.

Vjerujem da E.Š. koji je pisao o tome ne zna kako izgleda jedna paška javna rasprava oko prostornih planiranja.

JA VODIM OVU SJEDNICU I BIT ĆE KAKO JA KAŽEM A NE KAKO VI HOĆETE! 

A očito je i da E.Š. ne zna da se ova javna rasprava  ne ponavlja radi proceduralnih pogrešaka, nego radi arogantnosti, tvrdoglavosti, općeg neznanja i svih ostalih sličnih karakteristika koje krase odgovorne u paškoj Gradskoj upravi, a sve to u službi projekta: KANAL MORA PROĆI!

Da bi ovaj put udovoljili pravilima, obavijest o ponovljenoj javnoj raspravi objavljena je na službenoj Web stranici grada.

Ali netko je zaključio da ovakav događaj  kakav je odlučivanje o izgledu, napretku i mogućnostima našeg grada, nije baš neki poseban događaj pa ga je umjesto na dostupnom i lako uočljivom mjestu smjestio u rubriku koja nosi prikladan naziv ''natječaji i javni pozivi''.

Nije to loše mjesto, ali pitam se zašto bi vijest o Plavom cvijetu i kosookim mikroorganizmima bila važnija od objave da u gradskoj  vijećnici dragi Pažani  i njihove žene mogu pogledati što je to paški gradonačelnik skupa sa svojim istomišljenicima  ucrtao u karte.

Zašto je netko mislio da je to manje važna vijest? Ili nam se opet, po tko zna koji put žele uskratiti temeljna ljudska prava.

 ''Bilo vam je na portalu grada, mogli ste pročitati obavijest...''  - kao da čujem gradonačelnika kako odgovara neupućenima koji su zakasnili dati prigovor na njegove črčkarije, na parcele bez pristupnih putova, na kuće od vapna, na kanal Pag-Košljun....

odluka o ponavljanju javne rasprave

~ .. ~

Prostorni plan Općine Pag rođen je davne 1975. godine i od tada kao da je neko zlo začarobiralo ovaj grad u kojem se posljednjih 37 godina sva pamet potrošila na crtanje prostornih planova, a satrlo sve ono što su ti prostorni planovi trebali oplemeniti. 

Svoju prvu izmjenu i dopunu, kao dokaz ranog puberteta i  mladenačke ludosti doživio je 1985. godine kada je dopunjen idejom Kanal Košljun. 

Još jednu manju promjenu doživio je i 1990. godine,  ali sve je to ipak (?) bilo bez veze, pa je odlučeno da se taj pradavni plan inkorporira u novi, moderniji plan. 

I tako je dana 14.7.2003. godine Gradsko vijeće Grada Paga, donijelo odluku o izradi novog, novcatog, najnovijeg prostornog plana. 

Tom prilikom određeno je da je glavni razvoj otoka Paga - turistička privreda, pa su se isplanirale nove turističke zone Selac, Paška rebra, Košljunski zaljev, istok i zapad oko Košljuna, Bašaca-Kotica... 

S time  je planirana i izgradnja turističkih kapaciteta unutar stambenih zona, područje Lokunja-Prosika.

Od 1975. do danas, od svega gore navedenog izgrađen je samo Hotel Pagus i beskrajno more privatnih kuća za odmor, kodnog naziva ''apartmanske smještajne jedinice''. *

Od tada do danas, posebno zadnjih nekoliko godina, na našu veliku žalost jedini pravi razlog za izmjene i dopune Plana bilo je ucrtavanje kanala Pag-Košljun. 

I kao da ništa drugo nije važno i sve će krepat, sve će stat i nestat i ništa se više neće gradit jer taj se njihov plan mora ostvarit! 

* Zanimljiv je zaključak sa jedne sjednice... nečega... na kojoj je rečeno da prostorno planska dokumentacija nije bila kočnica izgradnje, već da razloge treba potražiti negdje drugdje. 

Postavljam pitanje, više sebi nego ''njima'':

Zar u prostorno planskoj dokumentaciji nije možda bio problem upravo u tome što je bila omogućena izgradnja građevina kodnog naziva ''apartmanske smještajne jedinice''?

Kuća na kat, dva, tri...četiri!

Tko bi onda pametan imao potrebu ulagati u turističke zone, kad već ima riješenu situaciju u stambenom dijelu.

Voda, struja, ceste..sve je tu. Nema čekanja. Nema brige.

Ja mislim da je prostorno planska dokumentacija ipak bila osnovni razlog da turističke zone nisu imale sreće.

A kakva se sve spiza kuha u kuhinji zvanoj prostorno planiranje govori i detalj koji izgleda kao jedan od brojnih gnojnih čireva na tijelu ovog malog grada, a to je tzv. Sportski centar Olympico.

''Zlatni rukometaš'' Božidar  Jović pronio je i dobar i zao glas ovog nesuđenog sportskog centra.

''Ne krivim nikog od tadašnje vlasti, jer gradonačelnik ili njegovi suradnici ne moraju ništa znati o geodetskim poslovima, navodi Jović. Međutim, netko je sve krivo izmjerio i nije mi jasno kako se to zemljište moglo upisati u zemljišne knjige.'' Ma daj!

Izgrađen na parceli koja ne postoji

Poznavatelji situacije i konkretnih problema na ovu izjavu mogli su se samo histerično nasmijati i zakotrljati po podu.