U nekoliko navrata, izazvana pojavljivanjem ''brendiranja'' svega paškoga
razvila se rasprava koja je na kraju kao rezultat, izbacila jednu za mene sasvim novu teoriju ''života na ovom otoku''
Za početak samo nekoliko usporedbi:
Gdje rastu Lunjske masline? - u Lunu
Odakle je Povljanski pomidor i Povljansko zelje? - iz Povljane
Gdje je Kolanjsko blato? - u Kolanu
I ništa od svega toga ne naziva se Paškim samo zato što se nalazi na otoku Pagu.
Pa da krenem:
Početak svih početaka bila je SOL.
Ono što je za naftaše vrijednost nafte u zadnjih 150-200 godina, to je za Pag i Pažane bila PAŠKA SOL kroz proteklo tisućljeće i kusur godina.
(I tako je bilo sve do 2007. kad je prometno funkcionalnom studijom neki vizionar zaključio da sol za Pag i Pažane više nije bitnI izvor zarade).
Od nafte se stvarao Dubai, a od PAŠKE SOLI stvorio se grad Pag. I to čak 2 puta. Ako ne i tri.
Kako se svako naselje, selo i na kraju grad, stvarao oko nečeg profitabilnog, tako ostaje činjenica da su Pag i Pažani nastali upravo radi PAŠKE SOLI i solane.
Kao i u svemu, neki znaju bolje, neki imaju više sreće, pa je tako bilo bogatih i siromašnijih Pažana.
Poslom vezanim uz PAŠKU SOL i solanu, ljudi su odlazili u svijet, trgovali i donosili nazad u Pag razne stvari iz svijeta.
Jednog lijepog dana, neki je Pažanin na službenom putu u, pretpostavimo, Veneciju, ugledao lijep ručni rad - čipku.
Moguće da je s njim bila i njegova žena, ili joj je čipku donio na dar. Kako god bilo, čipka je došla u Pag.
Gospođi i njenoj svojti čipka se svidjela, a kako su bile šesne, šparne, šmodne i rukotvorne, htjele su i same izraditi takvu divotu.
I mic po mic, nasalo je micano, rez po rez, rizano, bod po bod.... i eto nam PAŠKE ČIPKE.
Bogate žene paških velemoža imale su pune ruke posla. Praveći im društvo, i njihove sluškinje družbenice naučile su se šivati PAŠKU ČIPKU. Malo po malo čipka je izašla iz palača, i uz svakodnevno pletivo našla je mjesto u domovima svih koji su imali nešto novaca za kupnju konca. Ubrzo je postalo logično da se šivanjem čipke može zaraditi i prehraniti glasna usta, pa su pojedine Paškinje mogle zapostaviti i polje i blago, da bi ostale doma i radile unosan posao - šivati PAŠKU ČIPKU.
I tako je uz bijelo zlato PAŠKU SOL, Pag dobio još jedno bijelo zlato, PAŠKU ČIPKU.
Paško pučanstvo dičilo se PAŠKOM NOŠNJOM, PAŠKIM TANCEM i PAŠKIM KARNEVALOM, koji je kao nigdje u Hrvata, zaslužio i PAŠKO KOLO.
Uz PAŠKU SOL, Bogatiji Pažani, posjednici i veleposjednici u svom vlasništvu imali su i blago. Blago su PAŠKE OVCE.
Njihovi vlasnici Pažani, diljem otoka imali su svoje ovčare, cobane, da za njih nastoje njihovo blago.
Od Fortice do Kolana, Pažani su imali svoja stada koja im je čuvalo lokalno stavništvo.
Pažani, velemože posjedovali su i vinograde iz kojih je nastajala PAŠKA ŽUTICA.
Na daleko poznata PAŠKA SKUTA, PAŠKA JANJETINA i još dalje poznat PAŠKI SIR, bili su vlasništvo PAŽANA.
Koliko je Paga, toliko je i Paških koludric. Skupa sa PAŠKIM BAŠKOTINOM čine neodvojivu cjelinu. Kroz povijest, paške su koludrice bile čuvarice svega Paškoga blaga. Za divno čudo, još se nitko nije sjetio posegnuti za njima i nazvati ih svojima, kao što to uspješno čine sa PAŠKIM SIROM, PAŠKOM ČIPKOM I PAŠKOM NOŠNJOM.
U novije doba, pojavom ''letečih kumprilov'' razvila se teorija o vanzemaljcima koji stoljećima obilaze ovaj otok.
Ideja o takvoj reklami iznjedrila se iz Paškog pera, potom je na kratko poduprena Paškom udrugom CIMP. I odjednom, na drugom kraju PAŠKE VALE osvanuo je PAŠKI TROKUT.
U grad Pag uvijek možete doći iz pravca PAŠKE SOLANE, ili jednostavno uploviti kroz PAŠKA VRATA.
Zaključak je da je sve vezano uz GRAD PAG od davnina nazivano PAŠKIM i kao takvo, od uvijek i za svagda bilo je i biti će PAŠKO, ne otočko, već vlasništvo i blago GRADA PAGA.
Za kraj navodim jednu pojavu, sa tipično paškim karakteristikama, a to je PAŠKA STRANKA, čiji je moto - PAŠKA STRANKA PAŠKA POSLA.
Jesmo li do sada na ove stvari gledali na ovakav način?
Zanimljivo, zar ne?
Broj komentara: 9:
Ja i ekipica smo se dogibali do zidica na pred Kino. Dino je imo lukav plan. Djipit barbama od bocarskog terena botilju alkoholnih napitaka. Prvo i prvo plan je bio da se mi dofuramo do tamo i kao gledamo dok Dino se prisunja iza onog crvenog fice i onda dopuzi do butelje sa vinom i djipi je i smjeru juga. Misn imposible jebate. Mi rulja smo tribali da napravimo urnebes na drugom kraju terena i da uskocimo u teren kao da se mlatimo. Onda bi se trebali baciti u teren kada padne balota i onda pasti preko balota da barbe od bocara brze bolje krenu prema nama da nam j. m. zbog pokvarene partije, a mi smo trebali onda da glumimo jadnike dok Dino ne izvuce alkohol. Kad vidimo Dinu da je izvukao alkohol i zamaknuo iza crvenog fice, onda se i mi gubimo pravac sjever- sjeverozapad. Jerbo barbe od boca ce da se svade di je cija balota bila, a mi smo rokom munje vec na Prosiku i pijemo ulov. Lukav plan, samo trebalo sad odraditi ovog demsa bonda u po parkica. Sinkronizirali smo satice i krenuli u akciju. Taman smo stigli do pol parkica, odjenomse tu stvorila 4 kola murije, 3 elioptera i 3 brza glisera.
Na kinu su se pokazali snajperi a iz radija je istrcao branko sa mikrofonom. Sve vise nekih csiaja, drzavnih duznosnika i zdruzenih snaga europola su se pojavili oko nas. Ja i Dino smo se zgledali. ja sam odma rekao murcu, nisam kriv jer nismo nista ni uradili. Murac me plesnu i reka je ma daj mali sve znamo, bolje vam je da odma priznate nego da vas moramo istrazivati u novoj postaji. Ja sam reka, ma daj ,kako sve znate, on je reka sve ama bas sve!! Odati ste. reko nbava k.a kako odani. pa covice - prodani smo ko gotovina majkemi. mora da je netko iz ekipice propjeva ko mladen grdovic. murac mi vec poceo da pita za adresu i ime roditelja, onda sam ja reka, ok... ajde ako ste tako napredni u vasim istragama, reci mi sto nam je bija plan podsjeti me da ponovimo gradivo.
Murac rece, tito mene zajebavas, pa dobro znas i sam sto ste planirali, pa covice to je teroristicki cin koji vam nije uspijo, zlocninacki poduhvat koji smo uspijeli na vrijeme sprjecit zajedno sa kolegama.
Dino je reka, al barba murac mi nismo nista tjeli teroristicki, mi smo samo tili djipit to vino. murac ga je pogleda i reka mu: Aha jos ocete to u alkoholiziranom stanju to da radite, sto je nemozete trezni pred narod. Neda vam savjest pa morate da se opijate prije tog cina zlocina! Nemore se to radit bez da se pije, bando jedna bez ikakvog morala i srama. samo kad vam stignu roditelji bice vam iza usiju..
Ali barba murac mi nisno mislili to da radimo u alkoholiziranom stanju. to bi sad radili u treznom stanju pa kad bi djipili vino onda se alkoholizirali.?
Znamo, znamo, ajde sad samo lipo priznajte di su vam sve lopate pa da vas ne privodim na istragu.
Lopate, nemamo mi lopate rekao im je Dino. Nas plan je bio skroz bez lopata. Da da, rekao je murac nemore se taj plan brez lopata. Nismo ni mi toliko naivni kao sto izgledamo. Pa covice tu treba bar 20.000 lopata za taj plan.Dino je opet rekao : al nas plan aboslutli nema lopata jel tako ekipa? Mi smo svi kimali glavicama da je tako.
iznad murca se upalio upitik ko ajfelov toranj. Kaj, kako. Nbava k..ca, nema lopata. pa kako ste misliti to uradit onda bez lopata, ajde majke ti mile objasnite mi molim vas.
Pa ovako. mi bi uletili na teren napravili frkusu Dino bi djipio butelju, mi bismo onda glumili kaos i onda se izgubili pravcem Sjevera - sjevero zapada.
Onda bi se nasli na Prosiku, svirali gitaru i popili svo ono vino. Eto to je plan, genijalusa, misn imposibl. Murac je sve vise bio zbunjoza. kako cekajte malo... pa vi ste samo tili samo ukrast vino. Mi smo kimali glavicama sa izrazom lica kao u malih andjelcica. Pa cekaj cekaj, i onda bi svirali gitare,,, I nema nigdje lopata u igri u vasem misn imposiblu?
mi smo vrtili glavom tamo amo –nix, plan 100% vidaout lopata.
Onda je murac naglo projemno spiku.
- Ajme sori sori sori dico , sori sori, ajme sto puta sori, zbunjoza dico, mi smo vas slucajno malo zamjenili sa jednom drugom skupinom delikvenata sto oce da kopaju neki kanal..
bogati Fleki, blesav si 100 gradi :P :P :P
Ni Filek blesav nego je jako furbi..
prvi put si napisala nešto konstruktivno
http://2012-transformacijasvijesti.com/politika/david-icke-porijeklo-i-agenda-europske-unije-video/
nije zanimljivo i jadan onaj koji tako razmislja jer onda je to venecijska cipka i bla bla bla. prvi put nisan zadovoljan procitanim!
to je tvoje mišljenje (nije znimljivo)
, dijagnoza (jadan onaj koji tako razmišlja)
i zaključak (onda je to venecijanska čipka)
Šta'š. 100 ljudi 100 čudi.
Pitanje čipke je pitanje kokoši i jaja.
Jesmo li je izmislili ili smo je od nekoga kopirali?
Ne znam.
Znam samo da Pag ima stoljetnu tradiciju šivanja čipke i da je nazivamo paškom.
Ako mislimo da takva, naša i ostane, treba je znat zaštitit.
Novalja je uštirkala pokrivace.
Počeli su pisat povijest za nešto što će za kojih 60-100 godina bit njihova tradicionalna nošnja.
Razmisli o tome.
Naravno, tradicija i kultura su nesto po cemu je grad Pag poznat odavno. Vise odavno nego trenutno ako se razumimo ;)
Nedavno san kod prijatelja u Zagrebu vidija repliku paske cipke u nekon kamenu di pise Novalja-Croatia i nista mi ni bilo jasno....
Čipka, tanac, robinja, pokrivaca, roćini, kolo, CA(skoro pa izgubljen nazalost), pa cak i paljenje Marka u sridu i ostalo da dalje ne nabrajan! E to je ono paško, ono cin se moze ponositi grad Pag a i mi ostali jer smo upoznati sa svim tim.
Sir, žutica, janjetina.... e to je ono otočko nasto svi mozemo biti jednako ponosni jer nisu mandarine zagrebacke nego neretvanske iako je vlasnik posjeda jedan šjor Ivica T. sa šestina u Zagrebu.
Lipi pozdrav :)
Da kojim slučajem Neretva teće ispod Savskog (?!) mosta, sigurno bi i mandarine bile Zagrebačke.
Riječ je o novcu koji je od nečega napravio brend.
Da je kojim slučajem neki Kolanjac bio na mjestu bogatih Pažana, budi siguran da bi se i taj sir danas nazivao Kolanjskim.
Ti si nedavno ''vidija'' kod prijatelja Novaljsku čipku.
Pa što ga nisi pita što on misli o tome?
Ne znam čemu se imaš čuditi, nisu oni takvi od prekjučer.
Da je kojim slučajem neki bogati Novaljac, isto kao i Kolanjac iz prošle rečenice, bio u poziciji bogatoga Pažanina, sigurno bi se i čipka danas zvala Novaljskom.
(jbg, danas je to već moguće..)
To je samo jedno razmišljanje, oko koga se uopće ne moramo složiti.
Ja bi to ovako nekako ispričala:
Pag je jedna velika butiga sa jednim lijepim izlogom, u kome je sve naše čime se ponosimo izloženo svačijem pogledu.
Ali.
Ta butiga nema ključanicu na vratima, a izlog nema rešetke.
Nema ni osiguranja za izloženu robu.
I tako svaka lopina koja naleti, slobodno uzima što mu se sviđa, a mi pažani, sad već tradicionalno glupavi, ne znamo kako vlastito blago zaštititi.
Da li je čipka izmišljena u Pagu?
Da li je kopirana od nekog drugog pa onda s vremenom poprimila vlastite posebnosti?
Nemam pojma. Znam samo da je tu već dovoljno vremena da je možemo nazvati svojom.
Ne zaštitimo li to što imamo, neko drugi će je uzeti i reči da je njegova. I za stotinjak godina eto ti tradicije.
Možda smo to isto mi napravili nekome drugome?
Možda nismo?
.... možda su u šumi? ... :P :P
Objavi komentar