Prikazani su postovi s oznakom otok Pag. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom otok Pag. Prikaži sve postove

25 listopada 2012

Bartol Kašić Pažanin

Sinoć je u Kneževom dvoru predstavljena jedna knjiga.
Kakva knjiga?

Na portalu grada rekli su nam da je to predstavljanje prve hrvatske gramatike Bartola Kašića.
Na portalu kolege blogera stoji da se predstavlja prijevod knjige B. Kašića, naziva ''Osnove ilirskog jezika u dvije knjige''.

Na Wikipediji piše da je ovo Kašićevo djelo prvi put cjelovito prevedeno, a da ga je prevela gospođa dr.sc. Sanja Perić Gavrančić. A piše i to da knjiga-gramatika opisuje tronaglasni čakavski sustav i čakavski fonemski inventar....spominju se padeži,
konjunktivi, kongruencija...

Teško da sam bez zujanja po internetu mogla shvatiti što će nam se to predstaviti.

Da se na plakatima dalo naslutiti o čemu će se na predstavljanju govoriti, pojedinci se ni ne bi pojavili na predstavljanju.

Poluinformacija sa službenog portala grada obmanula je i neugodno iznenadila mladog HSP-ovca koji je glavom bez obzira kidnuo s predavanja. Na sreću bio je to samo pojedinačni incident.

Između nekoliko imena sa dr. sc. i prof titulama, navelo se i ime zamjenika našeg gradonačelnika, Herende.
Iz plakata dalo se naslutiti da će i Herenda sudjelovati u predstavljanju knjige. Valjda je to trebao biti marketinški trik kojim bi se privuklo više znatiželjnih sugrađana. Što li nam to ima predstaviti zamjenik gradonačelnika??

Kako je Grad Pag naveden kao pokrovitelj predstavljanja knjige, očito je da je Herenda trebao biti domaćin koji će poželjeti dobrodošlicu, a ne sudionik koji će predstavljati knjigu B. Kašića.

Kako je da je, Herenda se ispričao, što znači da se nije pojavio na na skupu, niti je u ime grada pokrovitelja, poželio dobrodošlicu gostima. *

Dobrodošlicu sudionicima sasvim je pristojno i ugodno poželjela gđa Portada, voditeljica i organizatorica programa u Centru za kulturu i informacije, što je iz prvog reda pratila njena šefica, direktorica paškog Centra za kulturu i informacije.

Uvodnom riječi lijepo nas je zamolila da prije početka predavanja isključimo mobitele.
Neki su to doslovno shvatili umjesto da ih samo utišaju, pa smo sljedećih 5 minuta slušali tra-la-la-la-la -zvukove gašenja mobitela.

Ja sam se smjestila u trećem redu skroz desno što se pokazalo kao loš izbor jer zvuk je dolazio samo s lijeve strane, a glasovi predstavljača knjige gubili su se u prostoru i zvučali piskutavo. Onoliki prostor bez centralnog razglasa... koja šteta!

Na početku predavanja, mlada dr.sc.Sanja Perić Gavrančić pokušala nam je objasniti kakav je bio njen posao, kako je sa latinskog prevodila na hrvatski jezik i sa čime se je tom prilikom susretala. Iskreno, teško sam je pratila. Riječi kao što su rudimenti, fonetika, morfologija, sintakse, latinizmi, gramatikalizacija.... slabo da mi mogu pojasniti što je pisac htio reći. Ali nije mi to smetalo, jer, Bože moj, došla sam u Knežev dvor na predavanje o gramatici, a ne u kino na ''Brankov petak''.
Uostalom i sam Kašić rekao je da je Gramatika pisana za gdjekoje izabranike iz Družbe Isusove kako bi sa što manje truda naučili ''ilirički'' jezik.

Kašićeva Gramatika elementarna je gramatika hrvatskog jezika, naručena od Sv. Stolice preko poglavarstva Družbe Isusove i namijenjena izričito za potrebe katoličke misije u starim biskupijama ''iliričkih pokrajina''. Pisana je učenim latinskim jezikom što je čak i ondašnjim širim krugovima svećenstva bilo teže prihvatiti.
A tko sam ja da se u sve to petljam.

Gospođa dr. sc. Marijana Horvat nastavila je u sličnom tonu, ali je imala i nekoliko lijepih primjera iz kojih smo mi manje upućeni, mogli vidjeti kako arhaično zvuče pojedine riječi i njihovo kombiniranje.

U jednom trenutku, kad je gđa Horvat dala za primjer kako se u Kašićevo doba govorilo i pisalo, kao da sam čula nebeske fanfare i vidjela bijelu svjetlost!

Sličnim, gotovo istim načinom srednjovjekovnog oblikovanja riječi koristi se i naš gradonačelnik Njekulin!

Ako se sjećamo, onda kad nam se u jednom intervjuu javno putem radija svojim glasom obratio, mi smo se pokidali smijući se njegovom govoru. On je govorio ''od ljudima''....

Sad mi je jasno da ovogodišnji projekt ''Pag – srednjovjekovni grad'' za njega ima veliko značenje, jer on nikad i nije izašao iz tog srednjeg vijeka.
Eto, njegov govor to je dokazao. A to dokazuju i druge stvari......koje ovaj put nisu tema.

Samo na kratko smelo me je ovo otkriće. Gospođa Horvat nastavila je govoriti ugodnim glasom i ja sam se mislima vratila u dvoranu.

Profesorice Strugar i Rumora i profesor Crljenko, govorili su nam o nedovoljnoj zastupljenosti lika i djela Bartola Kašića u srednjoj i osnovnoj školi.
To je istina, jer prosječni Pažanin na pitanje tko je bio Bartol Kašić reći će doslovno: bio je Pažanin i otac prve hrvatske gramatike. A dalje? .... Slijeganje ramenima.

Da događaj ne bi bio previše strog, meni nepoznat čovjek paškog prezimena Ante Rumora, dramski umjetnik, pročitao je nekoliko ulomaka iz djela B. Kašića.

Radi gore opisanog razglasa, nisam imala priliku uživati u dramskoj izvedbi.

Odjevena u zlaćanu srednjovjekovnu kreaciju, vitka učenica Lana Rogić zvonkim je glasom iz svoje rozaste bilježnice pročitala nekoliko redaka o Bartolu Kašiću. Sa svilene kosice klizio joj je srednjovjekovni ures, ''kolacić'' .
Ništa loše nije se dogodilo. Dijete se malo smelo, ''kolacić'' je brzopotezno uklonjen i svi smo se malo opustili nakon ozbiljnih tema.

Iako u većoj mjeri meni nerazumljiv, sam događaj bio je ugodan.
Zaključak je jednostavan: šteta je da grad Pag o svom Kašiću ne vodi više računa.
Niti ga poštujemo niti mu značaj dajemo, a da ne govorim da ga niti iskoristiti ne znamo.
Za čovjeka za kojeg se s pravom govori da je prvi hrvatski leksikograf, da je prvi pisac hrvatske gramatike, da je prvi sastavljač cjelovitog obrednika na hrvatskom jeziku i čovjek koji je prvi prevoditelj cjelovite Biblije, trebalo bi što prije stvoriti više mjesta u ovom gradu.


*Iz provjerenih izvora doznajem da je zamjenik gradonačelnika jučer bio na Rabu, a na poziv branitelja otoka Raba. S njim je bio i naš gradonačelnik tako da nam je grad Pag jučer bio i bez glave i bez repa. Trebalo bi nekome reći da to tako ne može. Kad je odsutan jedan, drugi ga mora mijenjati, jer što ćemo ako se nekome od njih ne-daj-Bože koja dogodi?!


Malo pomoći Centru za kulturu: titule



g.Ante Rumora

Lana

profesori i naglo ispražnjeno mjesto u prvom redu...

20 veljače 2011

projekti: KULA - Vidikovac




O ovome projektu sam čula, ali do sada nisam imala priliku vidjeti na što je majstor mislio kad je razmišljao o kuli - vidikovcu.






http://architektura.muratorplus.pl/projekty/wieza-skrivanat-w-pag_-chorwacja,187_12967.htm
Pag je otok soli čija proizvodnja traje već gotovo 1000 god. U prošlosti, sol je bila i sredstvom plaćanja pa od toga potječe latinski izraz: salarium argentum (slani novac). Njezinu vrijednost prepoznali su u prošlosti i Venecijanci ne smatrajući je luksuzom i koristeći za nju izraz: il vero fundamento del nostro stato – pravi temelj naše države. Vrijednost soli izgradila je grad koji se, zatim, morao utvrdom braniti od raznih neprijatelja.

Iz grada Paga potječe i nadaleko poznata paška čipka, koju prvi put spominju sestre benediktinke 1579. god. Jedinstvena je po svojoj ljepoti i izradbi zbog čega je i uvrštena na UNESCOVU listu nematerijalne baštine čovječanstva. Svojim oblikom podsjeća na rozetu s crkvenog pročelja Zborne crkve. Rađena ručno i koncem, tvoreći tzv. bijeli vez, a prema prepoznatljivoj geometrijskoj ornamentici, odražava simetričnost urbanog plana grada.

Projekt Kula Skrivanat inspiriran je naslijeđem grada Paga - paškom čipkom i proizvodnjom soli, ne želeći narušiti originalni urbani plan grada. Kula Skrivanat je kamena građevina visoka oko 14 m s tri prozorska otvora na svakoj strani. Unutrašnjost kule je prazan kvadratni prostor dimenzija 4,5 x 4,5 m. Kameni niz stuba umeće se u postojeći prostor duž cijele galerije sve do visine 12 m, ostavljajući prazan cilindrični prostor promjera 2,5 m. Kroz već postojeće prozorske otvore, posjetioci grada i turisti mogu uživati u pogledu na grad i more. Tako kula predstavlja jedini vidikovac u samom središtu grada. Donja strana stubišta i balustrada, oblikom serpentine, obavijena je motivima bijele paške čipke. Namjerno odabrani kontrast između nježne čipke i grubih i oštrih kamenih zidova, treba naglasiti kontrast ljepote čipke i srednjovjekovnog ratnog artefakta. Dok je čipka zatvorena unutar kule kao skriveno blago, novi krov u potpunosti prikazuje povijest proizvodnje soli, naglašavajući to bijelo zlato iz prošlosti. Krov je savršenog piramidalnog oblika, koji omogućava prodor vanjskog svjetla u unutrašnjost kule i potpuno je proziran. Danju, snaga sunčevih zraka i prelamanje svjetla kroz piramidu stvara različite doživljaje i iskustva, poput ogromne prizme lomeći svjetlo u različiti spektar boja. Sunčeve zrake odbijaju se od vanjske površine krova pod određenim kutom, dok ostatak svjetlosti u unutrašnjosti stvara spektar boja nalik dugi. Prozirni krovni materijal bit će posebno dizajniran kako bi postigao ovaj efekt, koji je ostvariv i noću pomoću umjetnih izvora svjetlosti. I tako će svi, koji budu uživali u panorami grada s okolnih uzvisina, uočiti Kulu Skrivanat kao veliki kristal soli koji stvara jedinstvene dugine boje.


12 veljače 2011

100 GODINA HAJDUKA - 60 GODINA VJERNOSTI

by Foto Ante

by Foto Ante

by Foto Ante

by Foto Ante

by Foto Ante
by Foto Ante


U nogomet se ne razumin ama baš nikako, ali ne opisat događaj koji se večeras održao na paškoj rivi bio bi smrtni grih.
Mladi paški Torcidaši danima su pripremali feštu za rođendan svoga omiljenog kluba.


13. veljače 1911. godine službeno osnovan klub odobrenjem Carskog namjesništva u Zadru, a na inicijativu četvorice Splićana, praških studenata, Fabijana Kaliterne, Vjekoslava Ivaniševića, Lucijana Stelle i Ivana Šakića uz pomoć Vladimira Šore i profesora Josipa Barača koji je klubu nadjenuo ime Hajduk, ime kojega do dan danas ponosno nosi.

Tradicionalno pustim ulicama moga grada, večerašnji je događaj unio malo živosti.
Na rivi je bilo, onako odokativno, barem 200 ljudi, stisnutih što bliže štandovima na kojima se nudilo jelo i pilo.
Nezaobilazne kobasice i točeni Pan, frigane manule i fažol.
Prava zimska spiza, za ugrijat mrzle prste.





Kako događaj pada u vijeme karnevala, desetak mladih divojak na brzinu je sklepalo navijačke suknjice i majice i pokazale su da se paško kolo može tancat uz ama baš svaku vrstu muzike.



Topla večer izvukla je iz kuće popriličan broj pažaninov koje inače u ovo doba ne bi nikako mogli sresti.
Stara riva bila je skoro puna auta sa Vodica, od Svete Jelene i Svetoga Grgura, od Bašace i od Murvice.
Ovi sa Malina, od Golije i od Varoša udostojili su se doć nanoge.
A nekolicona nas, žitelja ulica unutar zidina, sa zanimanjem je gledalo, skoro pa začuđeno: ca toliko ''fureštoga'' svita cini na našoj rivi....





Neobično je, a da nije ljeto ili karneval (ne daj bože sprovoda) vidjeti toliko ljudi na jednom mjestu.
Šteta da je tako, ali nekako ne vidim da će se to uskoro mijenjati na  bolje.
Pa zato, uzmi što ti se pruža, zabavi se i uživaj dok traje, jer već sutra, isti taj kantun biti će prazan, a samo će barba Jure Dalmatinac i dalje mahat svojin mlacićen po puntarolu.
by Foto Ante


Ross - by Foto Ante
 
kaic - by Ross






09 veljače 2011

vijećnica: Čakula



Jutros u 11 i nešto preko, osamdesetak ljudi je dočekalo da za stol ispred njih sjednu osobe koje su trebale predstaviti izloženi prostorni plan.
Nazvali smo to: javno izlaganje o prijedlogu urbanističkog plana uređenja grada Paga

Na početku, zamjenik gradonačelnika  izjavio je da ovaj prijedlog plana nije sveto pismo i da smo zato tu, da predložimo i izmijenimo ono što nije dobro za naš grad i da prihvatimo i poboljšamo ono što je dobro za Pag.

Ohrabrena tom izjavom, kad sam došla na red za govoranciju, lijepo i pristojno sam zamolila da se iz tekstualnog dijela prijedloga plana, izbriše članak 100 koji spominje plovni kanal Pag-Košljun, jer da mu tu nije  mjesto.

A nije mu mjesto zato što kanala unutar Grada Paga nema u planovima višeg reda, pa onda nema razloga da ga se ugurava u ovaj plan nižeg reda (krasnih li izraza...)

Gospođa  iz poduzeća koje je crtalo i pisalo ovaj prijedlog plana, nakon što se dovoljno načudila ''visokim tenzijama'' (prije mene to isto spomenuli su i Zvjezdana Fabijanić i Željko Maržić) lagano je zaključila; citiram: ''PRIHVAĆA SE PRIMJEDBA DA SE ČLANAK 100 UKIDA.''


....Cvrc... amen... kraj. Nije trebalo nikakvih pisanih zahtjeva. Gotovo. Ukinula se rečenica. Bravo mi.

Ali.    
Gospođi je izgleda pobjeglo, kad je iznervirana stalnim pitanjima na koja ona nije imala odgovor, rekla da je ovaj plan rađen na temelju planova i podloga koje je ona dobila od Grada Paga i da će se tu još štošta imati usuglašavati jer da se trenutno ionako radi na donošenju izmjena i dopuna plana višeg reda.


MOLIM?

Prisutni oporbeni vijećnici i šačica onih koji imaju mrvicu pojma o tome što bi to moglo značiti, ostali su otvorenih usta.
Kakve izmjene i dopune? Kakve su to paralelne radnje, istovremeno donošenje odluka o izmjenama različitih planova?? Prvi glas!

Ko u jedan glas uzviknuše: eto nam kanal!!!

Izredale su se primjedbe nekolicine građana, koji su iznerviranim glasovima i drhtavim prstima upirali u izloženu kartu plana uređenja.
Kako, zašto.... koliko, kuda, kad.... Isti krug pitanja, na koja je gospođa odgovarala u stilu:
''nisam ja ništa izmislila, sve sam radila prema vašim planovima i prema podlogama koje mi je dostavio vaš Grad.
Ok, zaključujemo, onda ti planovi nisu u redu, jer na primjer -  kako mi je nestao puteljak do kuće, a na dosadašnjem planu ga ima?
Kaže gospođa da nema pojma, jer ona je sve radila prema podlogama.........

Gospođo, a prema kakvim podlogama ste vi to sve radili? Te podloge su falsifikat!

Gospođo, tko je napravio te podloge?

MUK.

Gospođa šuti.

Zamjenik gradonačelnika kaže da nema pojma, a gospođa iz gradskog odjela za prostorno planiranje kaže kako ne zna na pamet i koga zanima neka da pismeni zahtjev pa će mu se odgovoriti.

???

Ovo je bila javna rasprava na prijedlog plana uređenja grada Paga.



Došla sam doma, uštekala TV.
Na Hrvatskoj u živo gost emisije neki lik uvjerljivo govori o duhovnoj psihijatriji.





* * *

01 siječnja 2011

Čestitka


Nakon borbene noći, osvanulo je mirno jutro.
Uspavani Pag - moj grad, čekao je da se Sunce podigne dovoljno visoko kako bi otvorio svoje prozorske oči.


Moja je zvijer od jučer popodne okovana lancima strave, zanemarila vlastite fiziološke potrebe, pa smo jutros, ranije nego što je inače običaj na današnji dan, izašli na svjetlo dana.

Tiho baš i nije bilo, ali karanje galebova je prirodna buka koja samo pojačava doživljaj mira i bonace.

Za divno čudo, na prvi pogled u gradu i nema neke velike štete, osim jedne totalke na kanti za smeće, nešto malo razbijenih boca i 5-6 kila papira i plastike preostale nakon noćašnjih salvi petardi i vatrometa.


Na više mjesta u gradu, u privatnim kućama bilo je organiziranih dočeka nove godine, a dobre spize i pića sigurno nije nedostajalo. Nakon svega, dobro je znati da nam omladina ima dovoljno samokontrole :)

A ovako je izgledao Pag jutros, na prvi dan nove, 2011. godine. Skroz pitomo i ugodno za oko i uho.














Uz čestitke za novu godinu, moja je želja sasvim jednostavna:
da nam  nova 2011. godina, bude pametnija i sretnija od protekle.
Puno zdravlja želim vam svima, jer samo zdrav čovjek je sretan i bogat čovjek.


*  *  *

27 prosinca 2010

Lake note



Klapa Peružini
Klapa Jargola
Klapa Sol
Klapa Pag
Crkveni zbor
FENG SHUI
PLEETOOYA
NO NAME BAND
ŠIME BAND
POKOLJ VJECNI
K.K.P.P. (KOMPLETAN KULTURNI PROMASAJ)
DJEČJI ZBOR VIJOLICE
GRADSKA GLAZBA PAG

Iako na popisu birača imamo niz od cca 3400 osoba, U Pagu nas ima jedva osam stotina (800) stalno nastanjenih.
Prema ovom glazbenom popisu gore, od ovih 800 duša, ispada da nas ima barem 130 sa zavidnim sluhom i osjećajem za ritam.

Ostatak od 670 osoba, dijelim na dvije zasebne cjeline:

20 osoba u gradu svojim ponašanjem stvara detaljne teme za obradu i uglazbljenje svojih djela,
a 650 jedinki ne pjeva i nije član gradske glazbe, ali jednako dobro sviri.
Sviri kurcu.

Ovako prosto gledajući, mi Pažani smo vrlo muzikalan narod.

(inspirirana upitima: kako si, što radiš...)

* * *

12 prosinca 2010

prohladan zimski dan

 Mandrač

 Uhlinac

 a di je Velebit????




 Penzići (Matešić, Kabanica, Moro, Firo, Kurilić.. i još jedan meni nepoznat barba...)

Donja Vela uliica

14 studenoga 2010

jen dva jen dva jen dva


U osmom mjesecu gradonačelnik Paga Ante Fabijanić je, u funkciji predsjednika Skupštine Komunalnog društva Pag donio odluku o razrješenju Ante Fabijanića Pevacića dužnosti direktora Komunalnog društva. Upitan za razlog ovakve odluke gradonačelnik Fabijanić komentirao je na sebi svojstven način: (prenosim sa stranice kolege blogera) :
„Ta je odluka donesena, a uskoro će javnost biti o svemu obaviještena,“ rekao je gradonačelnik Fabijanić.

- do dan-danas nikakve izjave na tu temu.

Na sjednici Gradskog vijeća Paga, 11.11.2010., gradonačelnik Ante Fabijanić je iznio podatak kako Komunalno društvo Pag godišnje ostvaruje prihod od 15 milijuna kuna.
Vijećnici su navodno ostali začuđeni.
Zaboravili su da im je isti taj gradonačelnik, ne tako davno, na tiskovnoj konferenciji 5.3.2010., rekao kako Komunalno društvo Pag posluje s velikim minusom, a Gradu odbija dati izvještaj.
I tad su navodno bili začuđeni.
 
Sad sam ja začuđena.
Ne izjavama gradonačelnika, jer nekako mi se čini da je normalno da on jedan put govori jedno a drugi put suprotno.
Začuđena sam reakcijom vijećnika.
Zašto su uopće začuđeni? I tko je začuđen? Onih 6 ili onih drugih, 8 ruku?
 
Kad će im postati normalno da gradonačelnik ovako s njima razgovara?
Ne trebate biti začuđeni. Uopće. Pogotovo ako spadate u grupu od 8 ruku. Barem se vi nemate čemu čuditi. Niste plaćeni da se čudite. Nego da dižete ruke.
 
Navodno nitko 17 godina nije znao kako funkcionira komunalno poduzeće.
 
Zar je gradonačelnik zaboravio da je još 2002. godine bio je predsjednik gradskog vijeća i skupa sa Tinom Herendom koji je i tada bio u istoj funkciji kao danas, sudjelovao u donošenju odluka vezanih za poslovanje komunalnog poduzeća?
Hoće li i ovaj povijesni podatak začuditi naše vijećnike?

Što me je navelo na ovakvo (uzaludno) piskaranje?
Prošla sam jutros vangradima i murajom.
Slika ista kao prije pola godine, prije godinu dana, prije dvije, tri, pet godina.....



Prije sezone, gradonačelnik je proziva Pevacića da je grad u kaosu, da je smeće posvuda, da nam prijeti kuga i kolera. Onda je Pevacić dobio nogu. Jedan od razloga je i taj da je grad nakaradan i pun smeća.

Onda je gradonačelnik donio odluku o strategiji upravljanja čistoćom grada.

Na određenim mjestima, po njegovom nalogu, komunalci su zakačili male bijele papiriće na kojima piše ŠTO BI ONI  HTJELI DA MI GRAĐANI RADIMO SA SMEĆEM.





Onda, kad su to sve polijepili, zakačili, zabili, pošli su nazad u svoje poduzeće, kleknuli svako ispred svog radnog mjesta, prekrižili ruke i u jedan glas uputili molitvu put neba, a u nadi da će njihov glas doprijeti do građana ovoga grada:

''MOLIMO VAS, PROČITAJTE TO ŠTO SMO VAM NAPISALI I PRIDRŽAVAJTE SE TOGA''
''MOLIMO VAS, PROČITAJTE TO ŠTO SMO VAM NAPISALI I PRIDRŽAVAJTE SE TOGA''
''MOLIMO VAS, PROČITAJTE TO ŠTO SMO VAM NAPISALI I PRIDRŽAVAJTE SE TOGA''
''MOLIMO VAS, PROČITAJTE TO ŠTO SMO VAM NAPISALI I PRIDRŽAVAJTE SE TOGA''
''MOLIMO VAS, PROČITAJTE TO ŠTO SMO VAM NAPISALI I PRIDRŽAVAJTE SE TOGA''

.....................

I o njihovo mantranje traje dan-danas, ponavljaju ga svaki dan, svako jutro, i nadaju se da će netko ćut njihove vapaje.
A mi, prokjeti pažani, i dalje itamo svoje smeće u kerumove vrićice, i fućka nam se ki je direktor komunalnog društva, i fućka nam se ca je samo gradonačelniku stalo do čistoće u gradu, i fućka nam se za vijećnike, i fućka nam se.....za sve.


p.s.
Ovo nisan vidila. Mea culpa!
Nisan ni znala da se plaža ne zove Prosika!?
Je vijećnici znaju za to ili će opet bit začuđeni?!?!




Mi smo na putu da stanemo na put...koji vodi na put, prema putu, za put......