Prikazani su postovi s oznakom ovca. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom ovca. Prikaži sve postove
17 studenoga 2012
Japansko - paški mikroorganizmi
Na portalu našeg grada objavljena je sljedeća vijest:
S japanskom tehnologijom do čišćeg mora
Uz ovu vijest nema navedenog datuma, pa sam morala uložiti dodatni trud da taj podatak ipak nađem. Dakle, prve vijesti o mikroorganizmima u našem gradu imali smo prilike pročitati dana 16.10.2012. Sreća da nisam morala dugo kopati, nego samo 5 strana istog portala ....
Tom prilikom najavljeno je čišćenje mora kako bi se uklonili neugodni mirisi i to ''tretiranjem onečišćenog morskog dna s efektivnim mikroorganizmima''.
U doslovnom, bukvalnom prijevodu ovog slučaja, radi se o bakterijama koje udruženim snagama pojedu ''smrad'' i smeće i za sobom ostavljaju čistoću, ugodan miris i zdravlje.
Velikim debelim slovima te se bakterije opisuju kao mikroorganizmi potpuno bezopasni za ljude, životinje i okoliš općenito.
Aktivisti su izradili ukupno 11 000 kugli koje su onda svečano pred televizijskim kamerama, paška dječica svojim ručicama bacila u more. Ispred marketa Lorenco.
Pomagao im je i veseli gradonačelnik.
Akcija ''vidite me kako sam lijep'' uspješno je provedena.
Kuglice-kokteli su bačene, dječica su provela dan u prirodi, a gradonačelnik je bio na televiziji.
Sjetimo li se još jedne gradonačelnikove akcije sa sličnim povodom da se ukloni smrad, a nazvane Izmuljavanje i vrijedne pola milijuna kuna, mogu samo moliti Boga da se ovi mikroorganizmi ne odmetnu i ne pojedu nam veliki nasip, dio državne ceste D-106....
Da bi nam svima srce ostalo na mjestu, potražila sam malo više informacija o tim malim ''mikro japancima''.
EKO EM PLUS je komercijalni naziv za otopinu koja se dobije aktivacijom matične kulture mikroorganizama EM-1 uz pomoć melase i vode. Proizvod sadrži različite i inače u prirodi prisutne mikroorganizme mliječno-kiselog vrenja, alkoholnog vrenja itd.
Proizvod ima izdanu vodopravnu dozvolu od nadležnog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od 31.12.2009., Potvrdu o neškodljivosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 03.02.2010., Analitičko izvješće ekotoksikologije pod naslovom „Utjecaj na vode i ekotoksikološka ispitivanja proizvoda EM-1“, ovlaštenog laboratorija za ekološka ispitivanja Hidro.Lab. d.o.o. iz Rijeke, itd.
U Hrvatskoj je već primijenjen u pročišćavanju otpadnih voda u Poreču (Červar-Porat), i otpadnih voda Uljanika u Puli.
Je li bilo kakvih dobrih učinaka? Ne bih znala. Ako nešto ''izguglate'', javite mi.
Da se podsjetimo na par detalja:
29.05.2009. Predizborna kampanja: IZMULJAVANJE
Nakon takve akcije, more je i dalje bilo plitko i smrdljivo, a kopanjem je narušena stabilnost nasipa koji je ubrzo nakon akcije počeo pucati ''po šavovima'' .
Svjesni problema, ''odgovorni'' su se sastali krajem 2010. Nejasno je jesu li htjeli sanirati ili rekonstruirati nasip, ali su se dogovorili da će se troškovi podijeliti na Grad Pag, Županijske ceste Zadar i Lučku upravu Zadar.
30.11.2010. SASTANAK - POTREBNA HITNA SANACIJA NASIPA
Sastali su se kako bi spriječili rušenje nasipa. Međutim, kako se ništa ne može bez planova, dok su čekali na njihovu izradu, nasip se urušio.
18.01.2011. URUŠAVANJE NASIPA
Nakon toga, malo su ga pokrpali, napravili ogradicu – tor i pustili u promet. Međutim, sve se to može nazvati početkom kraja jednog nasipa, jer ljetos se nasip urušio i na suprotnoj strani, preko puta kuglane.
Onda su i tamo donijeli kubike i kubike kamenja i nasuli u uzak prolaz, jedini kojim je omogućena cirkulacija mora prema Lokunji. Pa kad već smrdi, nek smrdi obilato.
To be continued....
29 ožujka 2012
Puževi zubi
Proljeće je.
I naš Fuad je već u Pag.
Barkuni su već više-manje oprani od zimskih naslaga soli.
Priroda je još neprirodna.
Već mjesecima nije pala poštena kiša. Sve je suho ko barut, a ovce piju kloriranu vodu. Sira, kažu, biti će malo.
Iako je baš ne volim, i ja čekam kišu.
Kao prvo, da opere moju ulicu od pišaline i hračaka objesne omladine ovoga grada koga ja tako volim.
Zatim, da spere sol sa fasade, da natopi žedne petospore i murve u paškome parku i da pruži šansu skoro pokojnim palmama.
Kad padne kiša, namnožit će se šparoge, a puževi će gladni isplizat u potrazi za friškom travom.
Jeste li znali da puževi imaju zube?
Da, puževi imaju zube a njihov broj različit je od vrste do vrste. Literatura kaže da puž vinogradnjak (Helix pomatia) ima oko 20000 zubi (140 nizova sa 150 zubića u svakom redu.
Nakon ovoliko dugog posta i nemrsa, kad gladni puževi krenu u pohod, treba biti jako oprezan jer postoji realna opsnost se gladni puž, sa toliko zuba u ustima, neće samo tako lako dati ubaciti u vašu šprtu ili najlon.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)

