''Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.''
~ Zašto se selio grad ~
Pag je od davnina bio ... ''podijeljen između susjednih gradova Zadra i Raba, i ta će podjela biti sudbonosna odrednica njegove daljnje povijesti. Povijest paškog srednjovjekovlja vezana je sa zadarskom ili, točnije, položaj je Paga prema Zadru ovisio o odnosu Zadra prema njegovu suverenu. Kada se na ovim prostorima umiješala ''visoka'' politika koju su vodili daleko jači moćnici, u prvom redu Mlečani, hrvatsko-ugarski kraljevi i Zadar, veze koje su povezivale Pag s njegovim okrutnim gospodarima počele su pucati. naime, Venecija više, a ugarsko-hrvatski kraljevi manje, potpomažu Pažane u nastojanju oko osamostaljenja uglavnom radi vlastitih probitaka. ''
(Miroslav Granić, Osamostaljenje Paške općine'' - iz Statuta Paške općine)
S obzirom na pogibelj koja im je prijetila od strane Zadrana, ali i gusara koji su nesmetano krali, pljačkali i ubijali, a nakon još jednog u nizu, razbojničkih napada, Pažani su donijeli odluku o preseljenju čitavog grada na mjesto koje će biti pogodnije za obranu.
Francesco Foscari
po Milosti Božjoj Dužde Mletački i t.f. Plemenitim i mudrim muževima Petru
Faletru po našem nalogu knezu Paškom i nasljednicima njegovima milim i vjernim
našima, pozdrav i znak naklonosti. Skloni molbam vjernih naših u Pagu, koji
promatravši da je njihov grad u Pagu položen na mjestu ne jakom, niti sigurnom,
a s druge strane da se ne može utvrditi, odlučiše sagraditi novi grad na drugom
mjestu više čvrstom i sigurnijem, te u njemu pribivati i zakloniti, da pod
sjenom i posluhom našim uzmognu se u svakom pogledu uzdržati, a to mjesto su nam
prikazali naslikano i nacrtano, mi smo odlučili zajedno sa našim vijećem, a
vama nalažemo da imate dati spomenutim našim vjernim Pažanima kao pripomoć za
uzdignuće novog grada svake godine tri sto dukata od prihoda Paške komore u
svrhu spomenute radnje.
Dano u našoj
Dukalnoj Palači, dne dva ožujka, indikcija IV 1442.
Iz Arhiva
općinskog (Ruić: Delle Riflessioni Stroiche 1779 vol. 11. strana 102.
Biblioteca Paravia u Zadru)
(Don Blaž Karavanić, Građa za povijest grada i otoka Paga)
U Starom gradu ostala je crkva i u njoj kip Majke Božje.
U vremenu od 1852. do 1855. godine u nekoliko navrata gradom Pagom harala je epidemija trbušnog tifusa, kolera. Najveći pomor otočnog stanovništva zbio se od 22. lipnja do 19. kolovoza 1885. godine.
(Šime Tome Peričić - Razvitak gospodarstva otoka Paga u prošlosti)
Na iljadu i osme stotine
Pedesete i pete godine
Kužna bolest u Pagu je bila
I narod je teško ucvilila
kužna bolest ta strašna kolora
Tako strašna da ne more gora
Po dvadeset nadan umiraše
svemu svitu straha davaše
Što će narod učinit ne znade
u Gospine on se ruke dade
Pažani su moleći za spas, otišli u Stari grad, uzeli kip Majke Božje i donijeli ga u Pag.
Tad im Gospe usliši molenja
Bože mili velikog znamenja
Taj dan isti već bolest pristade
Niko više tad mrtav ne pade.
Zadnje žrtve epidemije pokopane su na dan 16.8. 1855.
Tada su se Pažani zavjetovali da će svake godine na blagdan Velike Gospe donositi kip u Pag.
I bi tako do dana današnjeg.
Od tog dana svaku godinicu
Nosu u Pag Blaženu Djevicu
Čamci plove i veselo voze
Pune puške pucaju po gradu
Pozdravljaju Isusovu majku
Već nekoliko godina za redom, po gradu osvanu plakati koji nas pozivaju na proslavu VELE STOMORINE, a surfajući bespućima interneta nailazim na tekstove o dijelovima paške povijesti, koji preneseni s pojedinih paških portala, u svijet prenose neke čudne istine i neke nove legende.
Tko su ljudi koji izvrću davno zapisane činjenice? Tko su ljudi koji u prepisivanju izostavljaju slova i rečenice i tako tekstu daju novi smisao, stvarajući neke nove događaje?
Pisanje o tome kako je Majka Božja od Staroga grada uslišila molitve i Pažanima napunila bunar vodom da ne pomru od žeđi, lijepa je legenda, ali zaključak da se radi toga kip Majke Božje nosi u Pag to je totalna glupost ...... i još malo ...
Užasno loše znamo vlastitu povijest, pa ipak, slobodni smo o njoj pripovijedati širokim masama.
Gospođa u filmiću iz dječje radionice samouvjereno djeci prenosi znanje: .... ''Mlećani su razorili stari grad Pag'' .....
Stomorina od davnine označava pojam za stotine mrtvih.
Blagdan Velike Gospe u Pagu se naziva i Stomorina.
Ne postoji Vela stomorina, isto kako ne postoji Sto Gospi, niti Velika Morina.
Što se događa u glavama ljudi koji na silu žele nametnuti neke svoje istine o pradavnim vremenima?
Većina internetskih vijesti svodi se na copy/paste.
Bez provjere i bez razmišljanja uzimaju se podaci koji ostaju zapisani. I dogodi se da više puta ponovljena laž, glupost, tako postane istina.
Na žalost, nije ovo jedini primjer izvrtanja povijesnih događaja.
Vjerojatno se u glavama pojedinaca pojavi ideja da su rođeni sa znanjem predaka, i da to što pišu, u stvari, iz njih progovara neki njihov predak, svjedok ondašnjih događaja.
Na mojem omiljenom portalu netko je zgodno predložio potrebu za osnivanjem ''Ureda za pronalaženje i ispravljanje lažnih podataka'' ... kojih nam putem interneta i putem kojekakvih knjižica što ih financira Grad Pag, u naslijeđe ostavljaju kojekakvi novinari, samozvani povjesničari, slikari, vlasnici i urednici portala.
Pažani su se od pamtivijeka obraćali Majci Božjoj od Staroga grada, da ih spasi, da im zdravlje da.
Pa tako danas, oni koji doma čuvaju knjige tiskane prije 80 i više godina, sve češće dolaze u priliku glasno zavapiti:
Majko Božja od Staroga grada, ti nas spasi od ovakvog jada…
Specifičnost paške svetkovine je i molitva puka u Pagu od svetkovine Velike Gospe do Male Gospe.
Od 16. kolovoza do blagdana Male Gospe – Rođenja Blažene Djevice Marije, 8. rujna, svaki dan u zbornoj crkvi Uznesenja BDM u Pagu puk moli cijeli Gospin Ružarij: radosna, žalosna, slavna i otajstva svjetla. Molitve krunice započinju u 8, 13, 19 i u 22 sata. Svakog dana, nakon krunice u 19 sati paški župnik Igor Ikić predvodi misu.
To je duhovna obnova paških vjernika.
Samo ''Ustrajnom voljom, poštenjem i nepokolebljivim radom'', moći ćemo zadržati ovaj grad i istinski dio naše povijesti.
