Povjesničari
nemaju jednaku računicu za srednji vijek.
Po nekima on
počinje u prvoj polovici trećeg stoljeća (3. stoljeće je razdoblje koje je
trajalo od 201. do 300. godine), od vladavine cara
Dioklecijana (17. rujna 284 godine Diokles, dotadašnji zapovjednik carske
vojske, nakon misteriozne smti tadašnjeg cara proglašen imperatorom uzimajući
ime Dioklecijan.
a po drugima,
počinje padom Rimskog Carstva, 476. godine.
Kraj srednjeg
vijeka je po jednima 1453. godina (29.05.1453.pad Carigrada), dok je po drugima
kraj bio 1492 (Kolumbovo otkriće Amerike).
Po trećima,
njegov kraj je 1517. (Lutherova teza -
31. listopada - Martin Luther u Wittenbergu je objavio 95 teza o
trgovanju oprostima, o dogmama i uređenju Katoličke crkve. To je bio početak
reformacije i tako je nastala evangelistička vjerska zajednica.)
Okvirno gledajući
srednji vijek komotno možemo smjestiti u vremenski period čije su glavne
karakteristike podmetanja,
slučajna otkrića i INTERNET ONDAŠNJEG VREMENA -
Martin Luther.
Dioklecijan je na
vrlo misteriozan način postao imperator, Kolumbo je tražio Indiju, a zalutao u
Ameriku, a Luther je otvorio usta i usudio se progovoriti protiv stava
onovremenske crkve koja je prodavala oproštajnice od prošlih i budućih grijeha,
bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već
i za mrtve.
U tom vremenu
nastajao je i Pag.
U listini Kralja
Petra Krešimira IV iz 1070. godine po prvi put spominje se „Villa Pagi“ na području Sv.
Kuzam (Stari Grad).
Iako ga se tada
prvi put spominje, nije vrag da je baš te godine Pag nastao.
Stoga je za
pretpostaviti da je Pag stvoren u nešto ranijem vremenu, točnije, u vremenu koji se naziva rani
srednji vijek, ilitiga ''mračno doba''
Izraz mračno doba
se najčešće koristi za opis situacija u kojima su civilizacije i države propale
uslijed ratova i prirodnih katastrofa, a što je za posljedicu dovelo do
"regresije" ljudske kulture na "nižu", odnosno
"barbarsku" razinu i gubitka vještina kao što je pismenost.
Opčinjenost
srednjim vijekom prisutna je u paškim vladajućim krugovima.
Obnavljanje
srednjovjekovne odjeće Pažana i njihovih žena, održavanje viteških igara u
prigodnoj odjeći od jute, davanje u zakup
tržnice za održavanje sajmenog dana, komunalna neurednost, nepostojanje
kanalizacije i javnih zahoda, medijska blokada,
prijetnje i ''izopćavanja' i totalna nepismenost u pisanju i izražavanju,
glavne su karakteristike, a bogami i
ostavština za budućnost, ove gradske vlasti.
U doba kad je
gradski proračun spao na niske grane, kad Gradu prijeti stečaj, ako ne i
likvidacija, našem su gradonačelniku kvazi turistički stručnjaci, kvazi
manageri i kvazi povjesničari i kvazi umjetnici zavrtili glavom
pa se jadan bavi
mišlju da zajaši konja i povede alku.







